Tko su zapravo sponzoruše i zašto ih je sve više i na Balkanu ? ? ?
Izraz 'sponzoruša' koji opisuje ženu koja je u vezi s nekim isključivo radi materijalne koristi, premda se pojavio još početkom 90-ih u beogradskom žargonu, danas se koristi na području cijele bivše države. Te ozloglašene pripadnice ljepšeg spola, iako treba reći da taj fenomen nije ograničen samo na žene, vječiti su predmet prijezira, šala, ali u određenim krugovima i divljenja.
Dakako, 'sponzor' je muškarac (rjeđe žena) koji je u tom odnosu zadužen/a za financije, materijalnu sigurnost i luksuz.
Sponzoruše ili 'kopačice zlata', kako bi glasio doslovan (i nespretan) prijevod s engleskog jezika izraza 'gold digger', uvriježile su se i u našem svakodnevnom govoru, a zanimljivo je da je taj pogrdan izraz nastao kako bi u 90-ima opisao žene, pratilje pripadnika nove skorojevićke elite s ovih prostora koji su se naglo obogatili na moralno dvojbene načine nakon raspada bivše Jugoslavije u vrtlogu rata, sloma prijašnjeg socijalističkog društva i tranzicije.
Sponzoruše imaju i svoju aplikaciju i - seminar
Žene, ali i muškarci koji žele bogatog bračnog partnera, nisu nikakav fenomen novoga doba. Oduvijek je bilo osoba koje tako žele riješiti svoju egzistenciju pa ne čudi kako danas, kad je potraga za materijalnim imperativ više no ikada, postoje čak akademije ili škole za sponzoruše. Bizarno zvuči informacija da je ove godine u svibnju u Londonu održan 'Summit sponzoruša' na kojem su one koje su uspješno bave takvim 'biznisom', sve zainteresirane podučavale kako pronaći i zadržati bogate muškarce koji će ih uzdržavati i obasipati skupim poklonima.
Kako živimo u tehnološkom dobu, nije trebalo dugo čekati da se pojavi i posebna aplikacija 'Seeking Arrangement', koja pomaže djevojkama i ženama doći do 'sponzora', ali i 'sponzorima' doći do idealnih sponzoruša, o čemu je pisao Independent.
Aplikaciju je osmislio Brandon Wade koji kaže kako postoje brojne prednosti takvog 'poslovnog odnosa'.
'Dugotrajne veze moraju se temeljiti na ljubavi i povjerenju, a moja aplikacija promiče iskrenost. Morate biti brutalno iskreni o onome što želite u vezi', objasnio je autor aplikacije i organizator seminara 'Sugarbaby Summit'.
Sponzoruša kao prijeteća figura za kapitalistički patrijarhat
Iako s inozemnim istomišljenicama dijele jednake afinitete materijalne prirode, 'balkanske' sponzoruše posebna su društvena pojava koja je zaintrigirala i doktoricu znanosti Dijanu Jelaču, predavačicu na uglednom njujorškom Sveučilištu Fordham koja je na nedavno održanom 46. hrvatskom seminaru za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku, održala predavanje na tu temu.
IMPRESIVAN ŽIVOTOPIS
Tko je Dijana Jelača?
Dijana Jelača se 2005. preselila u New York, gdje je magistrirala na New York University i doktorirala na sveučilištu Massachusetts u Amherstu. Osnovna oblast kojom se trenutačno bavi su feminističke studije filma, medija i popularne kulture. Prošle godine je na engleskom jeziku objavila monografsku studiju o traumi i postjugoslavenskom filmu pod nazivom 'Dislocated Screen Memory', a bavi se i pisanjem esejistike. Selektorica je Bosanskohercegovačkog filmskog festivala u New Yorku, renutačno predaje na sveučilištu Fordham u New Yorku, a ljeti drži seminare na institutu NYI u Sankt Petersburgu, u Rusiji.
'Zaintrigirala me je zato što je dominantni diskurs oko figure sponzoruše najčešće vrlo moralizatorski te uperen prema pokušajima discipliniranje ženskog libida. Željela sam analitički produbiti razumijevanje te pojave i ukazati na širi kontekst u kome ona funkcionira, a koji je izrazito patrijarhalan. Štoviše, pojava sponzoruše ukazuje i na mnoge socioekonomske probleme koji se u društvu najčešće ignoriraju.'
Mlada znanstvenica smatra da se sponzoruša kao prominentna kulturološka figura pojavljuje baš u vrijeme tranzicije upravo zbog ekonomske i egzistencijalne nesigurnosti u kojoj se neke žene (a i muškarci) okreću alternativnim izvorima prihoda.
'Sponzorušama se kao fenomenom prvenstveno bavim u sferi njihove reprezentacije i artikulacije u popularnoj kulturi, tako da mogu o njima pričati isključivo s tog aspekta. Ne bavim se, na primjer, sociološkim istraživanjima života stvarnih osoba koje bi se, iz ovog ili onog razloga, mogle okarakterizirati kao sponzoruše. Mene više zanima sponzoruša kao, recimo to tako, kulturološka babaroga koja se često poistovjećuje s turbo folk pjevačicom te pitanje zašto je ona zapravo jedna prijeteća figura za kapitalistički patrijarhat. Svakako, što god mislili o njoj, mislim da je neupitno da se sponzoruša kao prominentna kulturološka figura pojavljuje baš u vrijeme tranzicije upravo zbog ekonomske i egzistencijalne nesigurnosti u kojoj se neke žene (a bogami i muškarci), okreću alternativnim izvorima prihoda. Nažalost, tu se onda često zamjenjuju teze pa se sponzoruša kao pojava okrivljuje za loše stanje u društvu, a ne obrnuto. Ili, kako to odlično kaže reperica Mimi Mercedez, koja često repa iz perspektive sponzoruše: 'I svi se pitaju, da l' zbog takve kao ja naša zemlja propada, ili zemlja propala stvara takve kao ja?' rekla je dr. Dijana Jelača.
Napomenula je da se pojava sponzoruša u našim krajevima povezuje s 90-ima i pojavom tzv. turbo folka.
'Jedno vrijeme je sponzoruša bila vrlo popularna tematika turbo folk pjesama, često s ironičnim pristupom koji previše pojednostavljena kritika datog fenomena potom ignorira. Uzmite, na primjer, pjesme Dragane Mirković 'Red Ferrari' ili Jelene Karleuše 'Žene vole dijamante'. Iz njih se može učitati, između ostaloga, i humor, kao i implicitni prkos u kojem se ženski libido odbija podčiniti muškom te se okreće materijalnoj dobiti kao glavnom afrodizijaku. Nije ni čudo što sponzoruša onda postaje prijeteća figura za patrijarhat. U skorije vrijeme sponzoruša se često artikulira na vrlo zanimljive načine u tekstovima već spomenute reperice Mimi Mercedez. Današnje sponzoruše, i muške i ženske, dakle, možda i nisu ni po čemu posebne, ali je svakako zanimljivo kritički se osvrnuti na sam kontekst njihovog pojavljivanja u trenutnoj formi. To je kontekst u kojem je kapitalistička tranzicija mahom mnogima odnijela osjećaj egzistencijalne sigurnosti, te je prekarijat postao dominantno stanje i iskustvo. Žene su u toj tranziciji često pogođene dramatičnije jer su u patrijarhalnom sistemu već po defaultu delegirane u sekundarni status', smatra.
Feminizam je jedno vrijeme bio tretiran kao izrazito negativna riječ
Dotaknuli smo se i neizbježne politike jer nas je zanimalo što se najviše promijenilo u SAD-u nakon dolaska Trumpove administracije, osobito u odnosu prema ženama.
'Gledam na sve to s užasavanjem, ali me u isto vrijeme, nažalost, ne iznenađuje. Naime, već neko vrijeme postoje vrlo jasne indikacije da se stvari sve više okreću prema tom zabrinjavajućem trendu neokonzervatizma. Zapravo, mislim da je jedna od najvećih promjena nakon Trumpove pobjede to što se više ne može žmiriti pred surovom istinom da je Amerika jedno duboko podijeljeno društvo u kojem se nikad do kraja nije razračunalo s dubokim tekovinama mržnje, diskriminacije i ideologije bijele nadmoći, pa se zato te patološke pojave sada ponovo vraćaju na velika vrata. Njih Trump nije izmislio, nego ih je beskrupulozno iskoristio te politički uveo u mainstream, a time naravno i ojačao', objasnila je Jelača.
Konkretno u odnosu prema ženama, tu se jasno iskristaliziralo pitanje feminizma i njegove kontinuirane važnosti te su se mnogima tek sada otvorile oči povodom činjenice da je rodna ravnopravnost često krhka iluzija više nego realnost za mnoge žene, dodaje ona.
'Drago mi je vidjeti da se sve više mladih žena - primjerice mojih studentica - ponosno i aktivno deklarira kao feministice. To me ohrabruje jer je feminizam jedno vrijeme bio tretiran kao izrazito negativna riječ. Ali svakako bih također voljela vidjeti jači zaokret prema aktivističkim koalicijama feminizma i drugih solidarnih pokreta - koalicija koje se ne baziraju isključivo na politici identiteta nego na zajedničkoj kritici diskriminacijske logike kasnog kapitalizma, to jest, čelične ruke neoliberalizma koja političku i ekonomsku moć sve otvorenije plasira u sve uži i privilegiraniji društveni sloj', istaknula je Jelača.
Kod nas je nacionalizam i dalje dominantna kategorija
Zanimalo nas je i kakve pomake vidi na ovim našim prostorima.
'U naše krajeve dolazim svake godine i trudim se pronaći načina da, pored svih obaveza, tu provedem solidan dio vremena, što iz privatnih, što iz profesionalnih razloga. Što me uvijek oduševi? Možda bih izdvojila spontanost i ležernost u svakodnevnom životu, koji mi često nedostaju u New Yorku. Ono što me uvijek nanovo razočara je to što je u javnom diskursu, politici, pa često i u međuljudskim odnosima nacionalizam i dalje dominantna kategorija, a etno-nacionalno pripadanje primarna kategorija identifikacije. Čast izuzecima', objasnila je Jelača.
Kao majka šestogodišnje djevojčice koja je krenula u prvi razred, otkrila nam je da obiteljske obveze dijeli sa suprugom.
'Po principu whatever works! Na stranu šala, u našoj kući ne postoji nikakva tradicionalna podjela rodnih uloga, tako da moj suprug, koji je također akademski djelatnik, i ja koordiniramo i dijelimo apsolutno sve obiteljske i kućanske obaveze. Drukčije bi se sve ostalo puno teže postizalo, što mnoge žene vrlo dobro znaju', zaključila je Dijana Jelača.
Izvor: tportal.hr
Žene, ali i muškarci koji žele bogatog bračnog partnera, nisu fenomen novoga doba.
Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia
Izraz 'sponzoruša' koji opisuje ženu koja je u vezi s nekim isključivo radi materijalne koristi, premda se pojavio još početkom 90-ih u beogradskom žargonu, danas se koristi na području cijele bivše države. Te ozloglašene pripadnice ljepšeg spola, iako treba reći da taj fenomen nije ograničen samo na žene, vječiti su predmet prijezira, šala, ali u određenim krugovima i divljenja
Primjedbe
Objavi komentar