Hoćete posao u Sloveniji, ovo morate znati prije nego što odete tamo!


Da li je nakon 13 godina u Evropskoj uniji, Slovenija postala nova obećana zemlja za radnike iz BiH ili nešto sasvim drugo?

Redovi pred slovenačkim konzulatom u Banjaluci sve su veći, kao i broj onih koji su tokom ove i prošle godine otišli na rad u Sloveniju. To potvrđuju i podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH, ali su oni samo jedan mali dio statistike onih koji su otišli. Većina ih unaprijed ima dogovorene poslove, a u konzulatu čekaju dozvolu za boravak. I dok ih, nažalost, većina vjeruje da je ova bivša jugoslovenska republika spas od socijalne i svake druge dubioze u kojima
naša zemlja grca, borci za radnička prava upozoravaju da je Slovenija daleko od obećane zemlje. Ovdje su većini naših radnika uskraćena osnovna ljudska prava, rade po 15 sati dnevno, za minimalne plate koje kasne i po nekoliko mjeseci, bez zdravstvene i svake druge zaštite jer ih nema ni u kakvim evidencijama.
Goran Zrnić, iz Savetovališta za inostrane radnike u Ljubljani, za naš portal kaže da Savetovalište svakodnevno primi  10 do 15 naših ljudi koji su izigrani, koji ne primaju platu, trpe nehuman odnos i bukvalno nemaju novca ni da se vrate u BIH.
"Kada skupe dovoljno hrabrosti i sebi kažu da su nasjeli na foru, nažalost, tek tada nam se obraćaju, a mi poduzimamo svu neophodnu proceduru, obraćanje sudovima i inspekcijama da se njihova pitanja riješe i da ostvare svoja prava i u konačnici zarađene plate. Tada, nažalost, za većinu njih ustanovimo da ih nema ni u kakvoj evidenciji, da ih poslodavac nikada nije prijavio. I onda nastupa problem koji se ne može riješiti“, ističe Zrnić i dodaje „Nažalost, ovdje je situacija slična onoj u BiH, a od silnih agencija koje našim radnicima nude posao nikada neće čuti pravu istinu - da su slovenački kao i bh. radnici koji od ranije rade u Sloveniji, već odavno otišli put Njemačke, Švedske, Finske, Austrije, zato jer je tamo bolje. Zbog toga dolazi do manjka radnika na slovenačkom tržištu, a razne agencije i posredništva koja djeluju po BiH oglašavaju radna mjesta i to je postao veliki biznis - dovesti jeftinu radnu snagu, jedan čovjek da uradi posao za dva čovjeka i, ako je ikako moguće, platiti ispod svakog minimuma“.

Veliki dio problema, ističe, leži i u našem mentalitetu, ljudi pristaju na sve, jer su na to navikli i u BiH, njima je gazda alfa i omega, a drži ih nada da će se nakon dvije tri godine dokopati Njemačke, Austrije, Švedske....
Veliki dio problema leži i u Sporazumu o zapošljavanju naših građana u R. Sloveniji, koji je prema ocjeni našeg sagovornika, robovlasnički.
“Ovim sporazumom koji je BiH potpisala, imala je vjerovatno za cilj isključivo da smanji zaposlenost, jer kako drugačije gledati na činjenicu da su naši radnici degradirani u odnosu na one koji dolaze iz Srbije, Makedonije, Crne Gore. Tako u Tom Sporazum piše da radnik dobija svoju radnu dozvolu koja traje tri godine, ali samo pod uslovom da prvu godinu mora provesti kod prvog poslodavca. To jasno govori koliko je BiH stalo do njenih građana”, naglašava Zrnić koji će se idući ponedeljak obratiti  okupljenim građanima pred slovenačkim konzulatom u Banjaluci, kako bi im skrenuo pažnju na dešavanja na slovenačkom tržištu rada.
Njegov savjet svima koji žele doći na rad u Sloveniju je da se informišu na vrijeme, a ne kada bude kasno. “ Trebaju se obratiti Savetovalištu ili sindikatu, kako bi provjerili da li potencijalni poslodavac plaća poreze, da li ima kazne zbog kršenja radničkih prava, jednom riječu da li je ozbiljan poslodavac jer i takvih, naravno, ima. Takođe, ukoliko neko traži unaprijed da se plati, takvog u širokom luku treba zaobići, jer ako vam poslodavac nudi posao, on sve plaća, a ne vi”, napominje naš sagovornik.
Ima li zabrinutih zbog redova ispred slovenačkog konzulata?
Kako bismo dobili potpunu sliku o našim radnicima u Sloveniji, kontaktirali smo i Agenciju za rad i zapošljavanje BiH.
U odnosu na broj ljudi koji je otišao u Sloveniju na rad, do sada su imali jako malo prijavljenih problema (manje od 1 posto od broja ljudi koji su otišli da rade u Sloveniju), kako od strane naših radnika, tako i od strane poslodavaca da su se žalili na radnike iz BiH. Također, tokom posjeta radnicima i poslodavcima, nije bilo prijavljenih slučajeva koje navodite”, saošteno nam je iz Agencije.
Naveli su, između ostalog, da od 2013. godine otkada se provodi Sporazum o zapošljavanju naših građana u R. Sloveniji, svake godine raste broj zahtjeva za radnicima iz BiH, ali da treba imati na umu da je Slovenija tradicionalno jedna od odrednica gdje je veliki broj naših građana radio i prije 2013. godine.
 Kada je riječ o ovoj godini, u prvom kvartalu posao u Sloveniji (radnu dozvolu) dobilo je 1.509 naših građana.
U tabeli ispod su podaci za sve godine od 2013:

Godina realizacije Sporazuma
Zaprimljeno oglasa
Zaprimljeno po oglasima slobodnih radnih mjesta
Potpisano Ugovora o radu
Izdato radnih dozvola
2013.
624
1.465
1.023
661
2014.
1.344
2.748
1.994
1.870
2015.
1.921
4.434
3.061
2.677
2016.
3.625
6.925
4.635
4.778
I+II+III 2017.
1.307
2.461
939
1.509
UKUPNO
8.821,00
18.033,00
11.652,00
11.495,00
 
Ono što je bitno istaći jeste da naši radnici uživaju sva prava kao i domaća radna snaga, a predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje BiH najmanje 2-3 puta godišnje obilaze poslodavce i naše radnike u Sloveniji. Na osnovu Sporazuma o zapošljavanju, svi naši radnici imaju mogućnost da se obrate Inspektoratu za rad u Sloveniji koji je nadležan da reaguje u slučajevima kršenja obaveza iz ugovora. Nadalje, radnici se mogu obratiti i nama, a mi onda obavještavamo kolege u Sloveniji o eventualnom problemu. Također, u Sloveniji postoji dovoljan broj Info centara za strane radnike gdje se mogu dobiti sve informacije, a prije odlaska svi radnici dobiju sve potrebne informacije od Agencije za rad i zapošljavanje BiH”, kažu u Agenciji.
Mogu se obratiti, nema žalbi, imamo zagarantovana prava, nema masovnog odlaska, ne odlaze nam kompletne porodice, ovdje se lijepo i bogato živi...to je jedino što od nadležnih i odgovornih možete čuti kao odgovor na kolone pred stranim konzulatima i ambasadama, koje nam u sjećanje vraćaju zlosrećne slike devedesetih.
izvor: 6yka.com

Primjedbe