Koja je razlika između pamučnog, lanenog i drugih platna?

Iako se u suvremeno doba slikarstvo razvilo na mnogo načina i u mnogo pravaca i umjetnici stvaraju na sve više različitih površi, zahvaljujući tehnologiji i kreativnosti, slikarsko platno je i dalje bez premca kao prva i osnovna podloga koja se koristi. Naravno, ni ono nije ostalo imuno na poboljšanja koja nudi suvremena tehnologija, ali se povjećao i izbor različitih vrsta. Evo što sve trebate znati o slikarskim platnima.

Pamuk ili lan

Vjerojatno dok čitate ovaj tekst, imate bar jedan komad pamučne odjeće na sebi, a velike su šanse i da, kada kupujete odjeću tražite prije svega pamuk. Isti taj materijal se najčešće koristi za izradu slikarskog platna. Prednosti pamuka za jednog umjetnika su povoljna cijena i rastezljivost. Pamučno platno preparirano na pravi način je dugotrajno i najpopularnije kod većine slikara, prije svega učenika, za uljane i akrilne boje. I kada govorimo o čvrstini, pamuk je na vrhu. Jedina mana je što je previše elastičan za slike velikih dimenzija.

 

Lan je jak i izdržljiv materijal. I od njega pravimo odjeću, ali najčešće onu ljetnu. Oni koji žele biti aposlutno sigurni u vječnost svojih slika, trebaju slikati na lanenom platnu. Niti, čijim je pletenjem nastao lan su sve iste težine, što u praksi znači da se vlakna neće širiti ili smanjivati pod utjecajem vlage. Zadržava svoja prirodna ulja u sebi i tako čuva fleksibilnost vlakana, a samim tim platno od lana neće postati krto. Smatra se i da ima bolje "prirodno" tkanje od pamuka - što znači da je dostupan veći izbor tekstura. Zahvaljujući svojoj jačini, čak ni pri brzim pokretima pri slikanju neće se olabaviti kao što je to slučaj s pamučnim platnom.

Primiranje platna

Primiranje ili priprema platna podrazumjeva da površ samog platna prije slikanja prekrijete premazom za primiranje. Najčeće premaz Gesso i toliko je popularan da je ime branda postalo sinonim za samo sredstvo. Bez obzira na to je li platno laneno ili pamučno, ovaj postupak će uljepšati i olakšati vaše slikanje, i on se gotovo podrazumijeva. Kao i mnoge druge stvari u slikarstvu, primiranje platna se razlikuje kod akrilnih i kod uljanih boja. Kod akrilnih boja primiranje uopće nije neophodno jer ne oštećuju celulozu. Sa druge strane, ako slikate uljanim bojama morate znati da one sadrže vezivo koje bi vrijemenom "pojelo" platno i doslovno napravilo rupe na njemu. To se upravo spriječava primiranjem, dakle kod ulja na platnu primiranje je obavezno.
Uloga primjera je, nevezano za to koja je vaša tehnika, i spriječiti samo platno da upije boju. Kada bi se to dogodilo, mala količina boje bi doslovno nestala ili bi se zgusnula, dvije stvari koje sigurno želite izbjeći. Upravo zbog toga se vrlo rijetko uporabljuju (koriste) nepripremljena platna.

Platna, bilo pamučna bilo lanena možete sami primirati. Za ovaj postupak trebat će vam gore navedeni premaz za primiranje i široki kist kako biste pokrili što veću površ platna od jednom. Trebat će vam mirna ruka kako biste ga primijenili što ravnomjernije. Možete to učiniti u jednom ili dva sloja. Kod primiranja pamučnog platna, možete koristiti akrilni Gesso bez obzira na to da li planirate slikati akrilnim ili uljanim bojama, što će biti neka vrsta uštede, jer je akrilni jefitiniji. Što se tiče lanenih platna, njihovo primiranje će doslovno zahtijevati vježbu jer je mnogo teže, ali kada postanete stručnjak kao nagradu ćete dobiti nevjerojatno glatko i kruto platno, baš kakvo vam treba za izvanredna djela.
Dobro je znati da ovaj ne tako kreativni dio slikanja, možete preskočiti. Naime, možete kupiti platna koja su već preparirana (primirana), bilo da su lanena bilo da su pamučna.

Boja platna

Logika nas navodi zaključiti da platno treba biti bijelo, kako bi se boje i oblici koje na njega nanesemo, jasno vidjele i kako bismo iz njih dobili puni potencijal. Često se kaže bijelo nije boja, već odsustvo boje, pa je takva površ idealna za prenos kreativne realnosti - u boji. Sve je to u redu, ali umjetnost ne mora biti u skladu s logikom. Počnimo od činjenice da bijela nije prirodna boja platna niti jednog od dva materijala od kojih se ono pravi. Bijelo platno nastaje kada ga pripremite bijelim Gesso-om koji smo već spominjali. Njegovom primjenom postižete intenzivinije boje, naročito svijetle nijanse.

 

 Međutim, ako želite intenzivne tamne boje, odnosno uštedjeti na količini utrošene tamne boje, dobro će vam doći crno platno. Kada slikate uljanim bojama, postići ćete sjaj i intenzitet manjom količinom što je jako važno, jer ove boje uopće nisu jeftine. Ovo platno je idealno rješenje za one koji žele mrak ili tamu za svoju pozadinu jer nećete morati trošite tube i tube uljane boje kako bi sve prekrili, već ćete početi od površi pripremljene naravno, ali u ovom slučaju crnim Gesso-om. Možete naslikati recimo prikaz svojih snova i naglasiti prisutnost nevjerojatnih nijansi na potpuno tamnoj pozadini. Crno je idealna pozadina i za fluorescentne boje ili boje sa neonskim sjajem, kao i metalik nijanse boja. Već pripremljena crna pozadina pomoći će vam najrealističnije moguće prenijeti na platno svemirska čuda poput recimo - polarne svjetlosti.

Već smo spomenuli da unatoč našoj percepciji, platno nije u originalu bijelo, njegova prirodna boja je nijansa svjetlo smeđe ili oker boje. I ova prirodna boja može biti sjajna pozadina i doprinijeti uštedi, ali i inspiraciji. Platna u njihovoj prirodnoj boji možete nabaviti pripremljena bezbojnim Gesso-om, ili ih možete sami pripremiti na taj način. Ova boja je idealna za pejzaže recimo i nevjerojatno je lako na njoj dobiti fantastične nijanse smeđe, oker, žute, narančaste i drugih boja iz ovog spektra. U posljednje vrijeme na ovim platnima popularna je i herbarijum tehnika - lijepljenje lišća različitog drveća u kombinaciji sa uljnim ili akrilnim slikarstvom.

Debljina okvira

Možda smatrate da se debiljnom okvira, odnosno letvice na koju je platno zategnuto podrazumjeva koliko i bijela boja kao osnova i da je uvijek ista, međutim, i ovdje se razvila raznolikost kako bi potpomogla vaše kreativne ideje.

 Uobičajena debljina letvice je 2 cm, i ona je idealna prije svega kada znate da ćete sliku uokviriti na klasičan način kada bude gotova. Veće debljine, 4 cm i 6 cm, vam daju mogućnost da iskoristiti svaki milimetar platna, pa čak i onaj dio koji je sa strane. Možete dodati osobite šare ili efekte na bočne rubove tako da one same budu dio umjetničkog djela. Također, ova platna veće debljine, kada su na zidu i u prostoru imaju osobit učinak još jedne dimenzije.
Ali nije debljina bočnih letvica jedino što utječe na kasnije uokviravanje platna. Osim vaših želja, tu je još jedna iznimno važna praktična karaketiristika. Kada proizvođači zatežu platna na okvir najčeće ukucavaju čavliće na baš na toj bočnom rubu, što znači da ste kasnije prisiljeni staviti ukrasni okvir, jer ne želite da se oni vide. Postoji i osobita vrsta španiranja koji se zove muzejski, pri kome se čavlići koji drže platno zategnutim postavljaju na stražnju stranu, onu koja će svakako biti uza zid i neće biti vidljiva, sa okvirom ili bez njega. Na taj način dobivate glatke bočne rubove i slobudu da ih iskoristite umjesto da ih krijete. Ovaj način španiranje se ranije uglavom radio na zahtjev i naravno uz doplatu, pa je bilo svejedno da li ćete izdvojiti dodatni novac za ukrasni okvir ili dodatni novac za platno našpanirano straga. I ovdje je došlo do napretka tako da sada možete pronaći platna s čavlićima straga po uobičajenim cijenama, a odluku o okviru možete ostaviti za kasnije.

 Kada nabavljate platno dakle, razmotrite veličinu koja vam odgovara, da biste znali da li vam više odgovara pamuk ili lan. Nakon toga, važno je da se odlučite želite li ga pripremiti sami ili je bolje da taj dio posla bude već urađen. Bilo da sami nanosite gesso ili kupujete platno koje ga već ima na svojoj površini, imajte na umu koliko vam njegova boja može pomoći pri realizaciji ideje, a za kraj pri odabiru debljine platna, razmilite o izgledu slike kada već bude bila na zidu.
(slikarskipribor.ba)