Jedan od najvećih krimena koje javnost stavlja na leđa hercegovačke šestorke kojoj je u srijedu izrečena drugostupanjska presuda na Haškom sudu zbog ratnih zločina u BiH rušenje je Starog mosta u Mostaru. Sudsko vijeće skinulo je s optuženih tu krivnju ustvrdivši kako je granatiranje mosta bilo legitiman vojni cilj
Žalbeno vijeće Haškog suda (ICTY) zaključilo je da nije dokazan
element kaznenog djela i ukinulo osuđujući dio prvostupanjske presude za
zločin 'bezobzirnog razaranja gradova i sela' koji se odnosi na Stari
most u Mostaru.
Žalbeno vijeće, kako je tijekom izricanja presude 'Prliću i drugima' naveo Carmel Agius, predsjednik ICTY-ja, zaključuje da nijedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo teroriziranje civila prilikom rušenja mosta.
'Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje suca Pocara, zaključuje da, kako je Stari most bio vojni cilj, onda se njegovim razaranjem ostvaruje sigurni vojni dobitak i ne može se smatrati da je to 'bezobzirno razaranje'', istakao je Agius.
Žalbeno vijeće, kako je tijekom izricanja presude 'Prliću i drugima' naveo Carmel Agius, predsjednik ICTY-ja, zaključuje da nijedan razuman procjenitelj ne može doći do zaključka da je cilj HVO-a bilo teroriziranje civila prilikom rušenja mosta.
'Žalbeno vijeće, uz suprotno mišljenje suca Pocara, zaključuje da, kako je Stari most bio vojni cilj, onda se njegovim razaranjem ostvaruje sigurni vojni dobitak i ne može se smatrati da je to 'bezobzirno razaranje'', istakao je Agius.
Naveo je da se radilo o legitimnom vojnom cilju jer je rušenje mosta značilo prekid opskrbe Armije BiH.
Žalbeno vijeće zaključuje da nije dokazan element ovog kaznenog djela pa preinačuje zaključak u ovom slučaju da je to bilo bezobzirno razaranje ili razaranje neopravdano vojnom nužnošću.
Žalbeno vijeće zaključuje da nije dokazan element ovog kaznenog djela pa preinačuje zaključak u ovom slučaju da je to bilo bezobzirno razaranje ili razaranje neopravdano vojnom nužnošću.
Zaključci poništavaju i daljnje zaključke da je Jadranko Prlić znao za uništavanje Starog mosta.
Most je srušen 9. studenog 1993. godine u jeku hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Oko njegova rušenja postojale su razne teorije. Jedni su tvrdili da je za razaranje odgovoran direktno Slobodan Praljak, a drugi da ga je srušila Armija BiH.
Praljak je dugo vremena pokušavao dokazati da most nije srušila granata HVO-a, već postavljeni eksploziv, a u lipnju 2008. godine trojica zagrebačkih stručnjaka, svjedoka obrane, pred sudom su ocijenila da, u trenutku kada je most srušen, s položaja HVO-a na njega nisu ispaljivani projektili.
Također, Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja postavljenog na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija BiH.
tportal.hr
Most je srušen 9. studenog 1993. godine u jeku hrvatsko-bošnjačkog sukoba. Oko njegova rušenja postojale su razne teorije. Jedni su tvrdili da je za razaranje odgovoran direktno Slobodan Praljak, a drugi da ga je srušila Armija BiH.
Praljak je dugo vremena pokušavao dokazati da most nije srušila granata HVO-a, već postavljeni eksploziv, a u lipnju 2008. godine trojica zagrebačkih stručnjaka, svjedoka obrane, pred sudom su ocijenila da, u trenutku kada je most srušen, s položaja HVO-a na njega nisu ispaljivani projektili.
Također, Praljak je tvrdio kako je most srušen aktiviranjem eksplozivnog naboja postavljenog na lijevoj obali Neretve, na kojoj je bila Armija BiH.
tportal.hr
Primjedbe
Objavi komentar